B. Pojedinačne aktivnosti integrirane u Obalni plan

Člankom 7. Protokola IUOP od država članica se traži da osiguraju institucionalnu koordinaciju, po potrebi putem odgovarajućih tijela i mehanizama, s ciljem da se izbjegne sektorski i omogući sveobuhvatan pristup. BiH je u procesu ratifikacije Protokola IUOP i ova koordinacija je vrlo slabo zastupljena, odnosno gotovo i ne postoji. Najvažniji cilj ove aktivnosti je da se omogući uspostavljanje institucionalnog okvira za okoliš u vidu višesektorske no ipak uvezane i efikasne institucionalne strukture/modela za integralno upravljanje obalnim područjem.

Mjere koje će biti provedene:

• Analiza važećeg pravnog okvira kao i institucionalnih uloga i mjerodavnosti, te utvrđivanje prepreka efikasnom upravljanju obalnim područjem;
• Mapiranje relevantnih zainteresiranih strana i analiza njihove uloge u upravljanju obalnim područjem;
• Priprema modela institucionalne strukture za upravljanje obalnim područjem (po mogućnosti daljnjom razradom i unapređenjem mehanizama koordinacije, kao i uspostavljanjem novih odnosno restrukturiranjem postojećih institucija) s obzirom na zahtjeve iz Protokola IUOP i na osnovu primjera dobre prakse u drugim državama;
• Podrška nastojanjima da se predložene institucionalne strukture učine operativnim, uključujući identifikaciju neophodnih promjena u dotičnim zakonima i propisima.

Rezultati

1. Najvažniji rezultat ove aktivnosti je prijedlog usuglašenog modela institucionalne strukture za upravljanje obalnim područjem sa definiranim mjerodavnostima i resursima.

Odgovorni za provedbu:

2. PAP/RAC, nacionalni koordinator Projekta.

Mediteransko područje BiH je mozaik različitih staništa, ekosustava brojnih oblika i razina ljudskih aktivnosti. Relativno malo područje obale BiH je neprocjenjivo i predstavlja značajan dio nacionalnog naslijeđa. Najvažniji ciljevi aktivnosti su da se, zajedno s relevantnim zainteresiranim stranama, provede

Mjere koje će biti provedene:

• prva analiza neusklađenosti između raspoloživih i potrebnih informacija radi utvrđivanja i karakterizacije najvažnijih staništa u moru i njihovog očuvanja i upravljanja u teritorijalnim vodama BiH
• pregled morske biološke raznolikosti uz obalu BiH, putem brzog istraživanja slijedeći ekološke ciljeve IMAP-a u svezi s biološkom raznolikošću (EO1) i neautohtone vrste (EO2);
• prethodno unošenje u karte rasprostranjenosti najvažnijih morskih staništa i vodećih vrsta po području (morski sisavci, morske kornjače i morske ptice), što će biti korisno za Mediteranski izvještaj o stanju kvalitete ( MED QSR 2023)

Mjere koje će biti provedene:

Aktivnost bi se mogla provesti u narednim koracima

• 1. korak Priprema analize neusklađenosti s ciljem utvrđivanja najvažnijih propusta u znanju i mogućih područja interesa koje treba iscrpnije ispitati u okviru terenske analize. Tijekom analize neusklađenosti, bit će analizirani dostupni podatci i procijenjeni sljedeći zahtjevi ekoloških ciljeva IMAP koji se odnose na biološku raznolikost (EO1) i neautohtone vrste (EO2).
Upravljanje
• 2. korak Poduzimanje brzog istraživanja usmjerenog na identifikaciju bentičkih staništa, zajednica riba i populacija vodećih vrsta, kao i antropogenih aktivnosti uz obalu BiH. Procjena je usmjerena na pružanje podrške u utvrđivanju konkretnih mjera zaštite/gospodarenja.

Rezultati:

1. Izvještaj o raspoloživim saznanjima, Analiza neusklađenosti i iscrpni izvedbeni plan;
2. Brzo istraživanje morskih staništa koje će pomoći u prioritetiziranju odgovarajućih područja u kojima je potrebno primijeniti mjere zaštite/gospodarenja, odnosno uspostaviti zaštićeno morsko područje;
3. Preliminarne karte morskih staništa i rasprostranjenosti vodećih vrsta.

Odgovorni za provedbu:

SPA/RAC, nacionalni koordinator Projekta.

Postojeći nacionalni program praćenja morske vode u BiH nije u potpunosti usklađen s IMAP-om i uglavnom je usmjeren na praćenje fizičko-kemijskih parametara u morskoj vodi i mikrobioloških parametara koji se odnose na kakvoću vode pristana. Glavni ciljevi su:

• Podrška provedbi nacionalnog programa praćenja onečišćenja i klaster morskog otpada zasnovanog na IMAP-u;
• Provedbe IMAP CI 16 o dužini obale izložene fizičkom poremećaju izazvanom antropogenim objektima..

Mjere koje će biti provedene:

• Podrška provedbi nacionalnog programa praćenja zasnovanog na IMAP-u u svezi s onečišćenjem i klasterom morskog otpada
• 1. Definiranje programa terenske analize za 2021. godine sukladno nacionalnom programu praćenja temeljenom na IMAP-u za klaster onečišćenja s ciljem podrške prikupljanju podataka za praćenje provedbe ekoloških ciljeva IMAP-a 5, 9 i 10;
• 2. Organizacija programa terenske analiza u 2021. godine;
• 3. Izrada izvještaja o podatcima pribavljenim na terenu i unošenje podataka u Pilot info sustav IMAP-a;
• – Provođenje pokazatelja o obalnim ekosustavima i zajednički pokazatelj za krajobraze 16; Duljina obale izložena fizičkom poremećaju izazvanom antropogenim objektima (EO8).

Rezultati:

2. provedbe nacionalnog programa zasnovanog na IMAP-u u svezi s onečišćenjem u 2021. godine;
3. Dostavljeni podaci o praćenju pribavljeni u 2021. godine u okviru provedbe nacionalnih programa praćenja zasnovanih na IMAP-u u svezi s onečišćenjem 2021. godine:
4. Karta (u formatu shapefile) na kojoj su prikazani prirodni i vještački segmenti obale u svezi s Cl 16.

Odgovorni za provedbu:

MEDPOL, PAP/RAC, relevantne domaće institucije

Kao ugovorna strana Konvencije za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja Sredozemnog mora iz 1995. godine (Barcelonska konvencija) i njenih protokola koji se odnose na suradnju u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučaju nezgode iz 1976. godine (Protokol o izvanrednim situacijama), BiH je dužna pripremiti Nacionalni krizni plan (NKP).

Mjere koje će biti provedene:

Ova aktivnost sastoji se od izrade nacrta NKP-a za koji je zadužen REMPEC uz podršku konzultanta u koordinaciji sa mjerodavnim državnim i mjesnim tijelima. Aktivnost uključuje organiziranje, u BiH:

• Dva (2) sastanka s mjerodavnim državnim i mjesnim tijelima i konzultantom s ciljem osiguranja kontinuiranog praćenja procesa izrade NKP-a u suradnji s relevantnim tijelima;
• Dvije (2) nacionalne radionice koje treba organizirati naizmjenično sa navedenim sastancima za više rukovodne dužnosnike i druge aktere s ciljem pružanja znanja neophodnog za upravljanje iznenadnim onečišćenjima i testiranja procedura utvrđenih u nacrtu NKP-a prije pripreme konačnog teksta.

Rezultati

Postojanje pouzdanih nacionalnih sustava za pripravnost i intervenciju, uključujući upravne organizacije, educirano osoblje, osnovnu opremu, a naročito krizne planove za sprječavanje slučajeva onečišćenja mora, smatra se jedinim važnim čimbenikom koji određuje učinkovitost i uspješnost intervencije u slučajevima iznenadnog onečišćenja mora. Shodno tome rezultati ove aktivnosti su sljedeći:

• a)određivanje: o mjerodavnog nacionalnog tijela ili više tijela s odgovornošću za pripravnost i intervenciju u slučaju iznenadnog onečišćenja naftom; o nacionalne operativne kontakt točke ili točku, koje će biti odgovorne za prijam i slanje izvještaja o onečišćenju; i o tijela koje ima pravo djelovati u ime države u smislu traženja pomoći ili odluke o pružanju zatražene pomoći;
• b) nacionalnog kriznog plana za pripravnost i intervenciju sa organizacijskim odnosom različitih tijela koja su uključena, bilo da su javna ili privatna;
• c)program vježbi za organizaciju intervencija u slučaju onečišćenja mora i obuke relevantnog osoblja;
• d) iscrpnih planova i komunikacijskih kapaciteta sa potencijalom za intervenciju u slučaju iznenadnog onečišćenja naftom.

Odgovorni za provedbu:

REMPC, relevantne domaće institucije

Neum je jedina obalna općina u BiH. Raspolaže s oko 10.000 kreveta za turiste. Ipak, turistička djelatnost u općini je striktno ograničena na obalu, dok zaleđe nije iskorišteno. Glavni cilj aktivnosti bit će da se, zajedno s relevantnim zainteresiranim stranama, pripremi dokument pod nazivom “Strateški pravci održivog razvoja turizma Općine Neum” kako bi se unaprijedio razvoj turizma u obalnom području uz istodobni razvoj odgovarajuće turističke ponude u zaleđu, kako bi se postigla raznolikost ponude.

Mjere koje će biti provedene:

Dokument pod nazivom “Strateški pravci održivog razvoja turizma Općine Neum” bit će pripremljen u okviru participativnog procesa koji će uključivati sve relevantne zainteresirane strane. Dokument će sadržavati prijedlog za uspostavljanje Organizacije za upravljanje destinacijama, kao i prijedlog za utvrđivanje misija ove organizacije. Također će biti dati neki konkretni prijedlozi o načinu provedbe strategije u vidu prijedloga projekata koji će biti dostavljeni uz zahtjev za financiranje. Aktivnost će uključivati sljedeće:

• analizu trenutnog stanja turizma u Općini, na obali kao i u zaleđu, najvažnijih problema i potencijala;
• prijedlog strateških pravaca uključujući konkretne prijedloge projekata za realizaciju.

Aktivnost će imati podršku u vidu konzultativnih sastanaka sa relevantnim zainteresiranim stranama i dvije edukativne radionice namijenjene za aktere u oblasti turizma kako bi se upoznali sa konceptom održivog turizma, te kako bi im se prenijele priče o uspješnim primjerima održivog turizma koje bi se mogle primijeniti u kontekstu općine Neum.

Rezultati

• 1. Izvještaj pod naslovom “Strateški pravci održivog razvoja turizma Općine Neum”;
• 2. Izvještaji o konzultativnim sastancima sa zainteresiranim stranama i materijal za edukaciju.

Odgovorni za provedbu:

PAP/RAC, nacionalni koordinator Projekta.

Mediteranska regija je žarišna točka klimatskih promjena i opće je prihvaćeno da su uz trenutne projekcije izvjesni brojni klimatski učinci, uključujući povišene temperature ljeti i manja razina godišnjih padavina, povećan broj pojava vezanih za vode kao što su poplave i dugotrajne suše, sve veća oskudica vode i porast dezertifikacije, gubitak ili pomicanje zona vegetacije, te ugrožena proizvodnja hrane. Neki od ovih učinaka već su očiti u općini Neum, naročito oni vezani za ekstremne meteorološke pojave, kao što su poplave i problemi vezani uz poljoprivredu. Turistički objekti koji su skoncentrirani na samoj obali mogu se suočiti s učinkom podizanja razine mora. Stoga je od suštinske važnosti provesti rana istraživanja kao bi se razumio način na koji će promjenjivost klime utjecati na zajednicu obalne općine, prirodne resurse i biološku raznolikost mora i obale. Ciljevi su dvostruki: Prvi cilj je jačanje svijesti o pitanju promjenjivosti i promjene klime utvrđivanjem jasnih razdoblja i kumulativnih učinaka opasnosti koje može prouzročiti promjenjivost klime, te utvrđivanjem ugroženih područja. Drugi cilj je poticaj korištenja IUOP kao efikasnog instrumenta za rješavanje učinaka promjenjivosti klime i klimatskih promjena na obalnom području njegovom integracijom u sektorske programe/planove.

Mjere koje će biti provedene:

Predstavljanje opasnosti koje nose klimatske promjene i različitih mogućih rizika koji će utjecati na obalno područje i zaleđe, naročito u sektorima kao što su: turizam, urbanističko planiranje, gospodarenje vodom, poljoprivreda, zaštita biološke raznolikosti;

• – Analiza najvažnijih sektora koji će biti pogođeni i analiza njihove podložnosti klimatskim promjenama;
• – Prijedlozi mjera prilagođavanja koje treba uključiti prilikom izrade sektorskih razvojnih planova/programa.

Rezultati

• – Izvještaj o budućim rizicima i izloženosti prioritetnih sektora klimatskim promjenama;
• – Preporuke mjera prilagodbe za obalno područje općenito, kao i konkretnije za najrelevantnije sektore (kao što su turizam, urbanističko planiranje, gospodarenje vodom, poljoprivreda i zaštita biološke raznolikosti).

Odgovorni za provedbu:

PAP/RAC, relevantne domeće institucije, nacionalni koordinator Projekta.