Projektno Područje
Područje obuhvaćeno Projektom CAMP BiH je cijelo obalno područje koje pripada jedinoj općini na obali (Neum). Područje obuhvaća kopneni dio ukupne površine 226 km2 i morski dio površine 12,2 km2. Projektno područje je prikazano na Slici 2‑1 u nastavku.
Općina Neum poznata je po prirodnim ljepotama i kulturnoj baštini. Zbog toga je od posebnog interesa za razvoj turizma. Sama regija smatra se atraktivnim područjem za življenje, što je dovelo do opsežnih migracija (unutar BiH) prema obali. Prema podatcima iz Popisa stanovništva iz 2013. godine, Općina je imala 4.653 stanovnika, sa gustoćom naseljenosti stanovništva od 21 po km². Razvoj i urbani kapaciteti uglavnom su linearno raspoređeni uz liniju obale.
Trenutačno je zastupljenost zaštićenih područja u obalnoj zoni prilično slaba. U području Općine Neum nalazi se poluotok Klek, koji se naziva „Rep”, i koji je pod zaštitom kao prirodni rezervat mediteranske flore „mediteranetum”. Ovdje se nalazi netaknuti dio mediteranske flore, koja je atraktivna za turiste. Na poluotoku Klek nalazi se najpotpuniji rezervat „makije” velikog fitocenološkog i endemskog značaja. Zbog izgradnje infrastrukturnih objekata na poluotoku, preostalu „makiju” treba zaštititi, obilježiti i pretvoriti u botanički vrt, a potom uključiti u turističku ponudu općine, te koristiti za edukaciju.
Zaljev Neum-Klek je specifičan, relativno zatvoren morski akvarij. Endemske i rijetke fizičke i oceanografske karakteristike akvarija rezultat su opsežnog slijevanja podzemne vode u vidu vrulja. Kontinuirano istjecanje svježe vode u vidu vrulja i česta pojava zapadnih vjetrova vrlo značajno utječu na proces prečišćavanja vode, budući da turbulentno strujanje pod utjecajem ovog vjetra utječe na oksidaciju, tj. prirodno prečišćavanje vode. Mogućnost nesreća na moru je prepoznata kao značajna opasnost koja može znatno utjecati na obalni i morski okoliš.
Turizam je najvažnija gospodarska djelatnost u općini Neum i u narednom razdoblju se u ovoj djelatnosti može očekivati značajan rast. Neum je posebno atraktivan za turiste, naročito domaće, zbog povoljnog geografskog položaja i zbog povoljnijih cijena u usporedbi s obližnjim destinacijama u Hrvatskoj. Ipak, turizam je trenutno skoncentriran na obalnu zonu grada Neuma što uzrokuje brojne probleme. Jedan od najznačajnijih je bespravna gradnja objekata, što utječe na obalni krajobraz, mediteransku arhitektonsku baštinu i kvalitetu prirodnog okruženja. Kvaliteta smještajnih kapaciteta i organizacija uglavnom su na vrlo niskoj razini, premda se pojedini hoteli izdvajaju izvrsnom uslugom. Značajna je prisutnost sive ekonomije. S druge strane, zaleđe općine još se ne koristi za potrebe turizma, unatoč postojećem potencijalu, naročito u kulturnom i ruralnom turizmu.
Prema katastarskim podatcima, na raspolaganju je poljoprivredno zemljište površine 15.020 hektara, od čega se najveći dio (14.259 hektara) sastoji od plodnih neaktivnih pašnjaka, dok preostali dio čine vinogradi, voćnjaci i zasadi drugih kultura. Djelatnosti koje imaju potencijal za razvoj su uzgoj maslina, pčelarstvo kao i uzgoj stoke i peradi. Najvažniji ograničavajući čimbenici za razvoj poljoprivrede su nedostatak sustava navodnjavanja u većem dijelu općine; iscjepkanost parcela; sve manji broj ruralnog stanovništva, uglavnom mladih, i velika konkurencija u ponudi svih poljoprivrednih proizvoda kao rezultat otvaranja tržišta sukladno pravilima koja je nametnula EU.
S obzirom na malu površinu morskog dijela obalne zone, potencijal za razvoj akvakulture je veoma mali. Ipak, iskorištenost postojećeg potencijala je još uvijek slaba. Akvakultura u BiH uglavnom se sastoji od uzgoja morske ribe (deverika i brancin) i školjki (dagnje i kamenice). U 2015. godini je u ribogojilištima uzgojeno 205 tona ribe. Međutim, unatoč malom opsegu proizvodnje, morski i obalni ekosustavi izloženi su velikim pritiscima. Pored akvakulture, aktivno je samo dvadeset ribara na moru, a prijavljeni izlov je veoma mali, oko 5 tona.
Najvažniji problemi u pogledu okoliša
Gospodarenje vodom i otpadom nije dovoljno razvijeno za potrebe razvoja i osiguranje adekvatne zaštite okoliša. Što se tiče vodne infrastrukture, 70% ukupne količine otpadnih voda u općini Neum prikuplja se i odvodi u kanalizacijski sustav, dok se za preostalih 30% koriste septičke jame koje obično nisu nepropusne. Veliki problem grada Neuma vezan je za kišnicu, budući da je samo mali dio obalnog pojasa pokriven sustavom za prikupljanje vode. Zbog konfiguracije terena, vrlo brzo se nakupljaju velike količine kišnice, što uzrokuje značajne štete na objektima. Kišnica se ulijeva izravno u more. Podatci o kakvoći vode u zaljevu nisu dostupni jer ne postoji sustav za praćenje i redovito mjerenje. Mogući negativan učinak otpadnih voda povezan je s porastom koncentracije fekalnih bakterija u lokalnom priobalnom području mora – zaljev Klek. Gospodarenje otpadom je drugi problem u općini Neum. Nema razdvajanja otpada i zasebne deponije za zbrinjavanje otpada od građevinskih radova i drugih vrsta otpada. Industrijski, organski i druge vrste otpada odlažu se zajedno s komunalnim otpadom na dvije postojeće deponije u općini.
